Božićna euforija s prekasnim božićnim drvcem

Prije svakog Božića velik broj ljudi kreće u potragu za svojim savršenim božićnim drvcem i idealnim ukrasima koji će ga krasiti. U tom smislu ukrašavanje raznim božićnim ukrasima predstavlja jednu od najpoznatijih i najpopularnijih tradicija koje se povezuju s proslavom Božića. 

Najčešće božićno drvce je zimzeleno, a ukrašava se kuglicama, slasticama, božićnim lampicama i raznobojnim ukrasima, a na vrh se stavlja anđeo ili zvijezda repatica.

Vrijeme za ukrašavanje i uklanjanje božićnog drvca

U prošlosti se vrijeme ukrašavanja božićnog drvca povezivalo sa zimskim solsticijem (oko 21. prosinca) za koji se smatralo da je dan ponovnog rođenja boga Sunca iz poganske tradicije. Tek je kasnije ukrašavanje postalo kršćanskim običajem i to nakon što je Crkva 25. prosinac odredila ako datum Isusova rođenja. Time je došlo do zamjene poganske proslave rođenja Boga Sunca poslavom rođenja Isusa Krista. 

Velika prednost umjetnih božićnih drvca je što ih možete koristiti dugi niz godina, iglice im neće otpasti i sve što je potrebno je izvaditi ih iz kutije, ispraviti grane i pripremiti sve.

Prema tradiciji, božićno drvce se ne bi trebalo unositi u dom prije Badnjaka (24. prosinca), a treba se iznijeti iz kuće na blagdan Sveta tri kralja, odnosno Bogojavljanje (6. siječnja) kada službeno završavaju božićni blagdani. U novije vrijeme božićna stabla se ukrašavaju već sredinom prosinca, a i vrijeme iznošenja iz kuće se pomaknulo pa neki to čine tek sredinom siječnja.

Podrijetlo običaja ukrašavanja

Početke običaja ukrašavanja božićnog drvca možemo pratiti još od 16. stoljeća. Naime, profesor europske etnologije Ingeborg Weber-Kellermann najraniji spomen tog običaja nalazi u ljetopisu bremenskog ceha iz 1570. godine. U njemu se navodi kako se malena jela ukrašavala jabukama, orasima, datuljama, perecima i papirnatim cvijećem te je kao takva predstavljena djeci članova ceha koja su na Božić skupljala slatkiše. Također, ovaj običaj se spominje i u Baselu gdje su 1597. godine krojački šegrti kroz grad nosili stablo ukrašeno jabukama i sirom.

Božićna drvca mogu se ukrasiti i komadićima vate, voska ili papira koji simboliziraju snijeg na drvetu.

Početak hrvatske božićne tradicije

Tradicija ukrašavanja božićnog drvca u Hrvatskoj započela je 1850-ih godina pod utjecajem njemačke tradicije i tadašnjih njemačko-hrvatskih prostorno-političkih odnosa. Povijesni zapisi govore kako je i prije ovog utjecaja zabilježen običaj ukrašavanja domova na Badnjak i to cvijećem, plodovima i zelenilom, a ukrašavala su najčešće djeca. 

Kasnije je započela tradicija unošenja badnjaka, odnosno debelog panja ili klade u dom koji se na Badnjak palio na ognjištu. Najprije su se u Hrvatskoj ukrašavala bjelogorična stabla, a kasnije, zbog učestalijeg pošumljavanja, i crnogorična stabla.

Preteče današnjih božićnih ukrasa

Prije se nisu  koristili tradicionalni božićni ukrasi kakve mi danas poznajemo već se koristilo nešto od sljedećeg:

  • Jabuke
  • Naranče
  • Šljive
  • Kruške
  • Različite slastice 
  • Ukrasi od slame ili komušine
  • Srebrne i/ili zlatne niti
  • Licitari
  • Staklene figure

Kao čest božićni ukras na jelkama su se mogli pronaći i pozlaćeni orasi i lješnjaci, a nerijetko i svijeće kao simboli nade i božanstva. Nešto kasnije božićne jelke su se ukrašavala komadićima vate, voska ili papira koji su simbolizirali snijeg na drvcu.


Božićni ukrasi mogu se postaviti i na prozore i mogu poprimiti različite oblike što može doprinijeti zimskoj i božićnoj atmosferi.

Različitost božićnih drvaca diljem svijeta

Iako je većini ljudi asocijacija na zimzeleni bor, on se ipak ne ukrašava u svim dijelovima svijeta pa se tako u Europi najčešće ukrašavaju prirodna božićna drvca jele. Naime, jela se pokazala kao najbolja opcija jer joj iglice ne otpadaju pretjerano brzo nakon što se stablo osuši, a također i ugodno miriše i ima lijepu boju. 

Osim toga, sve su popularnija i umjetna božićna drvca koje možete kupiti u raznim trgovinama kao što je Miravila. Njihova velika prednost je što ih možete koristiti više godina. A osim toga, iglice im neće opadati i sve što je potrebno je da ih izvadite iz kutije, poravnate grane i imate sve spremno. Nakon toga, okitite božićnim ukrasima i uživajte u prekrasnom izgledu, doduše bez mirisa onog pravog. 

YouTube video

Božićni ukrasi

Neki od najpopularnijih božićnih ukrasa su svakako božićne kuglice, raznobojne svjećice, žice sa svjetlima te vjenčići, zvončići i ostali ornamenti. Kada govorimo o božićnim svjećicama i svjetlećim žicama, one su vrlo zanimljivi božićni ukrasi jer se mogu postaviti na prozore te mogu poprimiti različite oblike. Moguće ih je kupiti u oblicima kuglica, stožaca ili žicama osvjetljenih školjki, zvijezda, pahuljica i ostalih božićnih motiva. 

Također, vrlo zanimljivi su i lampioni, svijeće i svijećnjaci koji upotpunjuju svaki dom i pridonose stvaranju ugodne zimske i božićne atmosfere. Poseban ugođaj daju i ručno izrađeni božićni ukrasi koje je vrlo lako izraditi te za koje postoji niz uputa na internetskim stranicama. Oni uvelike mogu doprinijeti stvaranju božićnog ugođaja, ali i povezivanju i druženju obitelji koja ih može zajedno izrađivati. 

Slični postovi iz iste kategorije:

Scroll to Top